Vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti

Thrombangiitis obliterans Bolest perifernih arterija Bolest perifernih arterija BPAzvana također i periferna vaskularna bolest, je ateroskleroza donjih ekstremiteta koja uzrokuje njihovu ishemiju.

Fizička aktivnost u prevenciji kardiovaskularnih bolesti

Blaga BPA može biti asimptomatska ili uzrokovati intermitentne klaudikacije; teška BPA može uzrokovati bol u mirovanju i atrofiju kože ekstremiteta, gubitak dlakavosti, cijanozu, ishemične ulkuse i gangrenu. Dijagnoza se postavlja na osnovu anamnestičkih podataka, fizikalnim pregledom i mjerenjem pedobrahijalnog indeksa. Blaga BPA se liječi utjecajem na faktore rizika, tjelovježbom, antitrombocitnim lijekovima i cilostazolom ili pentoksifilinom ovisno o potrebi. Teška BPA obično zahtijeva angioplastiku, kirurško premoštenje ili amputaciju.

Prognoza je uz liječenje općenito dobra, premda je smrtnost relativno visoka zbog koronarne ili cerebrovaskularne bolesti jer pacijent često istodobno ima obje.

Infarkt miokarda

Rizični čimbenici su oni za aterosklerozu; hipertenzija, dislipidemija visoke vrijednosti LDL kolesterola, niže vrijednosti HDL kolesterolapušenje uključujući i pasivno pušenješećerna bolest i obiteljska opterećenost aterosklerozom. Pretilost, muški spol i visoke vrijednosti homocisteina su također čimbenici rizika. Treba imati na umu da KB može biti pritajena, jer bolest perifernih arterija onemogućava teži tjelesni rad i naprezanje koji bi bili okidač za napad angine pektoris.

Simptomi i znakovi Karakteristično, BPA uzrokuje intermitentne klaudikacije; tupu ili oštru bolnost, grčeve, neugodu ili osjećaj umora u nogama, koji se javljaju prilikom hoda a popuštaju u mirovanju.

Vježba za hipertenziju - Ishemije February

Obično se osjećaju u listovima, ali mogu i u stopalima, rjeđe u rukama. Klaudikacije su manifestacije reverzibilne ishemije do kojih dolazi uslijed fizičkog rada naporaslično pektoralnoj angini. Bolesnici s teškom BPA, mogu osjećati bolnost i u mirovanju, što je odraz ireverzibilne ishemije. Bolnost u mirovanju je obično izraženija distalnije, pojačava se vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti elevaciji ekstremiteta često uzrokujući bol noćusmanjuje se kad je ekstremitet spušten ispod razine srca.

Bolnost se može osjećati i kao žarenje.

Fizička aktivnost u prevenciji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti

Neki bolesnici imaju atipične simptome npr. Blaga BPA često ne izaziva simptome.

Fizička aktivnost u prevenciji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti Fizička aktivnost u prevenciji i rehabilitaciji kardiovaskularnih bolesti Značajne promene odigrale su se poslednjih godina u lečenju i rehabilitaciji srčanih bolesnika, posebno onih kod kojih je dijagnostikovana koronarna bolest srca. Fizički trening je prihvaćen kao važan način prevencije i rehabilitacije kardiovaskularnih bolesnika.

Kod umjerene do teške BPA, periferne pulzacije hipertenzija invalidnost 2. Kad je ispod srčane razine, stopalo može imati tamno crvenkastu boju. Edema obično nema, osim u slučaju kad je ekstremitet imobiliziran ili duže vrijeme u poštednom spuštenom položaju radi olakšanja bolnosti. U bolesnika s kroničnom BPA, koža nad zahvaćenim područjem vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti biti tanka, blijeda atrofična s oskudnom dlakavošću ili bez dlaka.

Bolesnici se često žale na hladnoću u području distalnog kraja noge i stopalu. U zahvaćenom području može doći do prekomjernog znojenja i cijanoze, zbog pojačane aktivnosti simpatikusa.

Sportska aktivnost i hipertenzija

Pogoršanjem ishemije može doći do pojave ulceracija karakteristično na prstima i peti, ponekad na nozi ili stopaluposebice nakon lokalne traume.

Ulceracije mogu biti okružene crnim, nekrotičnim tkivom suha gangrena. Obično su bolne, ali bolesnici s perifernom neuropatijom radi dijabetesa i alkoholizma ne moraju osjećati bolnost. Često dolazi do infekcije ishemičnih ulceracija vlažna gangrenakoja može dovesti do progredirajućeg celulitisa. Stupanj okluzije arterije utječe na lokalizaciju simptoma. Aortoilijačna BPA može uzrokovati klaudikacije u području bedara ili listova; bol u kukovima i erektilnu disfunkciju u muškaraca Lericheov sindrom.

U femoropoplitealnoj BPA, klaudikacije se karakteristično javljaju u listovima; pulzacije od femoralne regije naniže su oslabljene ili ih nema.

Vježba za hipertenziju

Kad BPA zahvati distalnije arterije, femoropoplitealne pulzacije mogu biti očuvane, ali pulzacije na stopalu nestaju. Dijagnoza Premda se dijagnoza bolesti perifernih arterija s velikom sigurnošću može postaviti klinički, često ostaje neprepoznata. U mnogih bolesnika simptomi su atipični, ili su oni nedovoljno tjelesno aktivni da vježbe za hipertenzije i koronarne arterijske bolesti se simptomi razvili.

Spinalna stenoza može također izazvati bolnost u nogama pri hodu; razlikuje se po tome što bolnost tzv. Dijagnoza se potvrđuje neinvazivnim metodama. Mjeri se brahijalni sistolički krvni tlak, te sistolički tlak u području skočnog zgloba.

1. Ranije je to bio problem u visoko razvijenim zemljama, a u posljednjem desetljeću počeo se širiti i na zemlje u siromašnijim dijelovima svijeta.
2. MSD priručnik dijagnostike i terapije: Bolest perifernih arterija
3. Pripravci u 1 stupanj hipertenzije

Pulzacije u području skočnog zgloba se nekada otežano palpiraju, pa se sistolički krvni tlak skočnog zgloba može točno odrediti postavljanjem Doppler sonde iznad a. Doppler ultrasonografija se koristi često; gradijenti tlaka i grafički zapis volumena pulsnih valova mogu pomoći u razlikovanju izolirane aortoilijačne BPA od femoropoplitealne i potkoljenične BPA. Ako je indeks uredan 0,91—1,30ali se i dalje sumnja na BPA, indeks se određuje nakon standardnog testa opterećenja na pokretnom sagu.

U nejasnim slučajevima se mogu koristiti i drugi testovi Doppler ultrasonografija, mjerenje krvnog tlaka u području palca kako bi se isključile stenoze ili okluzije arterija.

Angiografija daje podatke o lokalizaciji i opsegu arterijske stenoze ili okluzije; neophodna je prije izvođenja kirurškog zahvata ili perkutane transluminalne angioplastike PTA. Ona ne služi kao zamjenska metoda za neinvazivne, jer ne daje podatke o funkcionalnom značaju patološkog nalaza. MR angiografija i CT angiografija su neinvazivne metode koje mogu nadomjestiti kontrastnu angiografiju.

Koji simptomi ukazuju na nastanak koronarne bolesti?

Liječenje U svih bolesnika potrebna je aktivan utjecaj na čimbenike rizika; uključujući prestanak pušenja, kontrolu i liječenje šećerne bolesti, dislipidemije, arterijske hipertenzije, hiperkolesterolemije i hiperhomocisteinemije.

Uzimanje β— blokatora nije škodljivo, osim kod teške BPA. Može povećati hodnu prugu, poboljšati kvalitetu života. Mehanizam učinka uključuje poboljšanje kolateralne cirkulacije, poboljšanje endotelne funkcije s mikrovaskularnom dilatacijom, smanjenje viskoznosti krvi, poboljšanu protočnost eritrocita, smanjenje upale inducirane ishemijom. Preporučuje se noge držati ispod razine srca. Kako bi se olakšala bolnost noću, uzglavlje se može podignuti za 10—15 cm da bi se poboljšao dotok krvi u noge.

Savjetuje se izbjegavati hladnoću i lijekove koji uzrokuju vazokonstrikciju npr. Vrlo je važna preventivna njega stopala, posebice u dijabetičara.

Život nakon infarkta miokarda Koronarna bolest Koronarna bolest može napredovati polagano, sa postepenom pojavom sve težih simptoma koji na kraju dovedu do infarkta ili može nastupiti iznenadno, sa rupturom aterosklerotskog plaka i potpunim začepljenjem arterije. Čimbenici rizika za nastanak koronarne bolesti uključuju česte kronične bolesti kao što su arterijska hipertenzija, povišene razine kolesterola i triglicerida, dijabetes, pušenje, pretjeranu konzumaciju alkohola, pretilost. Zbog svega navedenog, koronarna bolest je u današnje doba sve učestalija i predstavlja značajan javnozdravstveni problem, zbog čega se ulažu znatna sredstva u njezinu prevenciju i liječenje.

Uključuje svakodnevni pregled stopala, liječenje žuljeva, svakodnevno pranje nogu u mlakoj vodi i blagom sapunu, te nježno sušenje; izbjegavanje termalnih, kemijskih i mehaničkih oštećenja, posebice od preuske obuće. Liječenje ulkusa na stopalu vidi na str. Antitrombocitni lijekovi mogu, u određenoj mjeri, ublažiti simptome i produžiti hodnu prugu; značajnije je da oni utječu na aterogenezu pa mogu spriječiti razvoj akutnog koronarnog sindroma i tranzitornih ishemičnih ataka vidi i str.

ASK se obično prva uključuje u liječenje, a kasnije se vrši zamjena ili se dodaju drugi lijekovi kod progresije BPA—a. Ipak, ovi lijekovi nisu zamjena za utjecaj na čimbenike rizika i tjelovježbu. Učinak pentoksifilina je dvojben, dokazi o njegovoj učinkovitosti nisu čvrsti. Ipak, nije štetno isprobati njegov učinak barem 2 mjeseca; nuspojave su blage i rijetke.

Najčešća nuspojava cilostazola su glavobolje i proljevi. Kontraindiciran je kod težih oblika srčane dekompenzacije. Ispituju se i drugi lijekovi za olakšanje klaudikacija; L—arginin prekursor vazodilatacijskog faktora ovisnog o endoteluNO, vazodilatacijski prostaglandini, angiogeni faktori rasta faktor rasta endotela krvnih žila [VEGF], bazični faktor rasta fibroblasta [bFGF].

Bolest perifernih arterija

Također se ispituje genska terapija za BPA. U bolesnika s teškom ishemijom ekstremiteta, dugoročna parenteralna primjena vazodilatacijskih prostaglandina može umanjiti bolnost i olakšati cijeljenje ulkusa. Perkutane intervencije: Perkutana transluminalna angioplastika PTA sa ili bez ugradnje stenta endoproteze je primarna nekirurška metoda dilatiranja vaskularnih okluzija.

PTA s implantacijom stenta može održati lumen arterije otvorenim uspješnije od balonske kompresije; učestalost reokluzije je manja. PTA je indicirana u sličnim uvjetima kao i kirurške metode; kod intermitentnih klaudikacija koje onemogućuju svakodnevne aktivnosti, bolnosti u mirovanju i gangrena.

Tjelesno vježbanje u prevenciji koronarne bolesti srca - 1. dio - Fitnes učilište

PTA također daje dobre rezultate u lokaliziranim ilijačnim stenozama proksimalno od femoropoplitealne kirurške premosnice. PTA je manje korisna u slučaju difuzne bolesti, okluzije duljeg segmenta i nepravilnih kalcificiranih plakova.

Takve lezije su česte kod dijabetičara, zahvaćajući i manje arterije. Učestalost recidiva tj. Kirurške metode: Operacija je indicirana u bolesnika koji mogu bez tegoba podnijeti opsežan vaskularni zahvat i kojima neinvazivne mjere nisu od veće pomoći.

Cilj je ublažiti simptome i olakšati cijeljenje ulkusa, te izbjeći amputaciju. Mnogi od ovih pacijenata imaju i koronarnu bolest, pa postoji rizik za razvoj akutnog koronarnog sindroma prilikom operacije.