Uzorak izbornik za hipertenziju razred 2

Život i zdravlje 2.6.2018. - Povišeni krvni tlak

Nesanica se manifestira na više načina. Otkriveno je pet podvrsta Dobre vijesti za ljubitelje poslijepodnevnog spavanja. Po podacima iznesenim na godišnjoj konferenciji Europskoga kardiološkog društva održanoj u Londonu, ono se povezuje sa sniženim krvnim tlakom te utječe na smanjenje rizika od srčanog udara i ostalih kardiovaskularnih bolesti, prenosi portal IFLScience.

U opservacijskoj je studiji ispitano gotovo muškaraca i žena srednjih godina s hipertenzijom, stanjem za vrijeme kojega je krvni tlak neprestano neuobičajeno visok. Istraživanje je pokazalo da je kod osoba koje imaju običaj poslijepodne odspavati, satni ambulantni sistolički krvni tlak prosječno bio za 5 posto niži u usporedbi s pacijentima koji nisu spavali poslijepodne.

Uvedite uravnoteženu prehranu: Uvedite u prehranu više voća i povrća, nemasnih namirnica, češće konzumirajte plavu ribu, lanene sjemenke ili laneno ulje. Češće konzumirajte i maslinovo ulje te orašaste plodove. Smanjite unos crvenog mesa i suhomesnatih proizvoda koji su izvor skrivenih masnoća.

I premda se ta razlika na prvi pogled čini malenom, voditelj studije dr. Manolis Kallistratos je na konferenciji za novinare rekao da čak i »sniženje tlaka od 2 mm Hg smanjuje rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti za 10 posto«.

Ustanovljeno je da poslijepodnevno spavanje smanjuje sistolički krvni tlak za 3 mm Hg po svakome satu spavanja, što je prosječno 5 mm Hg tijekom popodnevnoga sna, a za usporedbu, mala doza antihipertenzivnih lijekova sistolički govor u hipertenziji smanjuje za 5 do 7 mm Hg. Još jedan podatak koji ide u prilog onima koji poslijepodne vole »ubiti oko« — studija je pokazala da je dulji san povezan s većim sniženjem krvnoga tlaka.

Utvrđeno je da jedan sat sna daje najbolje rezultate.

42 Hipertenzija

Kallistratos je zamijetio i nekoliko ograničenja studije kojima bi se trebali 'pozabaviti' oni koji će u budućnosti provoditi istraživanja na ovom području. Treba istaknuti da je studija tek opservacijska. Također, treba voditi računa o tomu da je pozitivan učinak na srce ispitanika imalo poslijepodnevno spavanje, a ne neke druge varijable.

Izvori: Harrison's principles of internal medicine [46] ostali [47] [48] [49] [50] [51] Dijagnoza hipertenzije se postavlja kada bolesnik ima trajno povišeni krvni tlak. Za potvrdu hipertenzije, uobičajeni je kriterij [3] nalaz povišenog krvnog tlaka prilikom tri mjerenja sfingomanometrom u razmacima od po mjesec dana. Dostupnost neprekidnog satnog mjerenja holterom i tlakomjerom za kućanstva omogućila je razlučivanje pravih bolesnika od onih kod kojih je posjeta liječniku dovodila do porasta krvnog tlaka, a time i do promjena protokola za postupanje.

Kallistratos je uvjeren da se to događa jer je uzorak pada krvnog tlaka koji se događa poslijepodne sličan onome uzorak izbornik za hipertenziju razred 2 ga pacijenti dožive tijekom spavanja noću. Nadalje, simptomi hipertenzije među ispitanicima su bili vrlo dobro kontrolirani, zbog čega bi u buduća istraživanja bilo zanimljivo uključiti i sudionike čiji se visoki tlak ne kontrolira tako kvalitetno.

Naime, dr.

Kallistratos vjeruje da bi se kod njih tijekom poslijepodnevnog sna moglo zabilježiti još veće sniženje krvnog tlaka. Treba napomenuti i da je drijemanje korisnije od običnoga poslijepodnevnog odmaranja. Kallistratos kaže da je najveće sniženje krvnog tlaka uslijedilo neposredno prije REM faze, što upućuje na uzorak izbornik za hipertenziju razred 2 da treba uistinu utonuti u dubok san da bi se uočila razlika u smanjenju krvnog tlaka.